Home

STUDIJ SANITARNOG INŽENJERSTVA

 

Naziv kolegija:

• Mikrobiologija s parazitologijom (2. godina) - voditelj: doc. dr. sc. Ivana Gobin (izvedbeni nastavni plan)

• Mikrobiologija hrane (3. godina) - voditelj: prof. dr. sc. Marina Šantić (izvedbeni nastavni plan)

• Mikrobiologija voda (3. godina) - voditelj: prof. dr. sc. Marina Šantić (izvedbeni nastavni plan)

• Izborni predmet: Život pod mikroskopom (1. godina) - voditelj: doc. dr. sc. Ivana Gobin (izvedbeni nastavni plan)

Kolegij: Mikrobiologija s parazitologijom (ECTS -8)

1. BAKTERIOLOGIJA

 Opća bakteriologija

• Morfologija bakterija, mikroskopija, bojanja.

• Građa bakterijske stanice. Bakterijska stanična stijenka, citoplazma i citoplazmatske organele, površinske bakterijske strukture, bakterijske spore.

• Genetika bakterija. Temeljni principi nasljeđivanja, prijenos kromosomskog i ekstrakromosomskog genetskog materijala između bakterija.

• Metabolizam bakterija. Rast i razmnožavanje bakterija, kemijski i fizikalni čimbenici rasta. Energetski metabolizam.

• Patogeneza bolesti uzrokovanih bakterijama. Čimbenici patogenosti i virulencija.

• Imunološki odgovor na bakterijske bolesti. Bakterijski antigeni i cjepiva.

• Osjetljivost bakterija na fizikalne i kemijske čimbenike. Postupci sterilizacije. Kontrola sterilizacije. Dezinfekcija. Antibakterijski lijekovi.

• Laboratorijsko dokazivanje bakterija. Uzgoj bakterija. Izravni i neizravni identifikacijski postupci. Ispitivanje osjetljivosti bakterija na kemijske čimbenike.

• Klasifikacija i nomenklatura bakterija.
  

Bakterije od javnozdravstvenog značenja koje se na čovjeka mogu prenijeti hranom, vodom za piće, predmetima opće uporabe i iz drugih dijelova čovjekove okoline.

2. MIKOLOGIJA

• Morfologija gljiva, građa i razmnožavanje.

• Metabolizam gljiva. Rast i razmnožavanje gljiva. Kemijski i fizikalni čimbenici rasta.

• Patogeneza bolesti uzrokovanih gljivama. Čimbenici patogenosti i virulencija.

• Imunološki odgovor na gljivične bolesti. Gljivični antigeni i cjepiva.

• Osjetljivost gljiva na fizikalne i kemijske čimbenike. Antimikotici.

• Laboratorijsko dokazivanje gljiva. Uzgoj gljiva. Izravni i neizravni identifikacijski postupci. Ispitivanje osjetljivosti gljiva na kemijske čimbenike.

• Klasifikacija i nomenklatura gljiva.
  

Specijalna mikologija

Gljive od javnozdravstvenog značenja koje se na čovjeka mogu prenijeti hranom, vodom za piće, predmetima opće uporabe i iz drugih dijelova čovjekove okoline.

3. PARAZITOLOGIJA

Opća parazitologija

• Parazitizam kao ekološki pojam. Biološke asocijacije. Širenje parazitskih vrsta.

• Morfologija parazitskih vrsta.

• Parazitizam kao medicinski pojam: paraziti kao uzročnici bolesti, patogenost parazita, odnos parazita i nositelja, paraziti u čovjekovoj okolini.

• Laboratorijski dokaz parazita. Izravni i neizravni identifikacijski postupci.

• Klasifikacija i nomenklatura parazita.
  

Paraziti od javnozdravstvenog značenja koje se na čovjeka mogu prenijeti hranom, vodom za piće, predmetima opće uporabe i iz drugih dijelova čovjekove okoline.

4. VIROLOGIJA

Opća virologija

• Opće značajke virusa. Građa virusne čestice. Kemijski sastav virusa.

• Genetika virusa.

• Patogeneza bolesti uzrokovanih virusima. Čimbenici patogenosti i virulencija.

• Imunološki odgovor na virusne bolesti. Virusni antigeni i vakcine.

• Osjetljivost virusa na fizikalne i kemijske čimbenike. Antivirusni lijekovi.

• Laboratorijsko dokazivanje virusa. Uzgoj i umnožavanje virusa. Izravni i neizravni identifikacijski postupci.

• Klasifikacija i nomenklatura virusa.
  

Virusi od javnozdravstvenog značenja koje se na čovjeka mogu prenijeti hranom, vodom za piće, predmetima opće uporabe i iz drugih dijelova čovjekove okoline.

Provjera znanja: pismeni i usmeni ispit

Literatura:

• Z. Volner, D. Batinić i sur.: Opća medicinska mikrobiologija i imunologija, Školska knjiga Zagreb, 2005.

• Mlinarić Galinović G., Ramljak Šešo M. i sur.: Specijalna medicinska mikrobiologija i parasitologija, Merkur A.B.D. Zagreb, 2003.

• S. Kalenić, E. Mlinarić-Missoni i sur.: Medicinska bakteriologija i mikologija. Merkur A.B.D., Zagreb, 2005. 

• V. Presečki: Virologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.

• B. Richter: Medicinska parasitologija, Merkur A.B.D., Zagreb, 2002.

Predavanja (.pdf)

Kolegij: Mikrobiologija hrane (ECTS -4)

Kolegij je fokusiran na namirnice kao iznimno značajan segment čovjekova okoliša s kojim se čovjek svakodnevno susreće. S jedne strane namirnice mogu poslužiti kao potencijalan vehikulum različitim mikroorganizmima i parazitima, potencijalnim uzročnicima bolesti što ukazuje na javnozdravstveno značenje izučavanog kolegija, dok se s druge strane javljaju neželjeni štetni učinci mikroorganizama i parazita koji namirnicu svojim djelovanjem mogu učiniti neprihvatljivom za ljudsku uporabu i tako uzrokovati ekonomske štete. Kolegij se u sklopu cjelokupnog programa studija logično nadovezuje na prethodno usvojena znanja iz kolegija mikrobiologija s parazitologijom čije usvajanje bi bilo osnovni preduvjet za njegovo uspješno savladavanje, a znanja usvojena ovim kolegijem bi trebala predstavljati dobru osnovu za uspješno savladavanje cijelog niza kolegija koji se bave higijenom pojedinih segmenata čovjekova okoliša, mjerama usmjerenim na suzbijanje neželjenih učinaka spomenutih organizama te relevantnom zakonskom regulativom.

• Osnovne značajke, klasifikacija i identifikacija mikroorganizama i parazita značajnih u kontaminiranju namirnica te objekata za proizvodnju i promet namirnica.

• Kontaminacija namirnica iz prirodnih izvora i tijekom proizvodnje, prerade i prometa.

• Mikroorganizmi kao uzročnici kvarenja i vrste kvarenja.

• Značaj sastava i oblika namirnica kao medija za širenje zaraznih bolesti.

• Vrste mikroorganizama i parazita te mikrobioloških analitičkih tehnika namirnica te površina u objektima za proizvodnju i promet namirnica.

• Mikrobiologija pojedinih skupina namirnica, izvori kontaminacije, promjene izazvane mikroorganizmima.

• Postupci sprječavanja neželjenih učinaka mikroorganizama na namirnice.

• Zakonski propisi koji reguliraju zdravstvenu ispravnost namirnica te mikrobiološku čistoću objekata za proizvodnju i promet namirnica. Primjena sanitarno-higijenskih mjera.

• Osnovni principi mikrobiološke analitike namirnica te površina i predmeta u objektima za proizvodnju i promet namirnica; hranilišta i uzgoj mikroorganizama; kvantitativno i kvalitativno određivanje pojedinih vrsta mikroorganizama; dokaz parazita u namirnicama; određivanje prisustva inhibitornih tvari (antibiotika, antiseptika) u namirnicama.

• Prosuđivanje i interpretacija mikrobioloških nalaza.

• Oblikovanje analitičkih izvješća i mišljenja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica te mikrobiološke čistoće objekata za proizvodnju i promet namirnica.

Provjera znanja: pismeni ispit

Literatura:

Osnovna literatura

• S. Duraković i sur.: Moderna mikrobiologija namirnica (knjiga prva). Kugler Zagreb, 2002.
• S. Duraković i sur.: Primjenjena mikrobiologija. PTI Zagreb, 1996.
• Zakonski akti: Zakon o hrani (Narodne novine br. 46/07, 155/08)
• Podzakonski akti: Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu ( Narodne novine br. 74/08, 156/08).
• Vodič za mikrobiološke kriterije na hranu

Dopunska literatura

• Microorganisms in foods 6. 2^nd edition, Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York, Boston, Dordrecht, London, Moscow. 2005.

• W.F. Harrigan: Laboratory Methods in Food Microbiology. 3^rd edition, AP San Diego, USA, 1998.

 
Predavanja (.pdf)

 

Kolegij: Mikrobiologija voda (ECTS -3)

Kolegij je fokusiran na vode kao iznimno značajan segment čovjekova okoliša s kojim se čovjek svakodnevno susreće. Vode mogu poslužiti kao potencijalan vehikulum različitim mikroorganizmima i parazitima, potencijalnim uzročnicima bolesti što ukazuje na javnozdravstveno značenje izučavanog kolegija. Kolegij se u sklopu cjelokupnog programa studija logično nadovezuje na prethodno usvojena znanja iz kolegija mikrobiologija s parazitologijom čije usvajanje bi bilo osnovni preduvjet za njegovo uspješno savladavanje, a znanja usvojena ovim kolegijem bi trebala predstavljati dobru osnovu za uspješno savladavanje cijelog niza kolegija koji se bave higijenom pojedinih segmenata čovjekova okoliša, mjerama usmjerenim na suzbijanje neželjenih učinaka mikroorganizama te relevantnom zakonskom regulativom.

• Hidrološki ciklus.

• Osnovne značajke, klasifikacija i identifikacija mikroorganizama i parazita kao flore slatkih voda i mora.

• Tipovi kontaminacije voda, mikrobiološki indikatori kvalitete vode za piće, površinskih, podzemnih, rekreacijskih voda i mora.

• Mikroorganizmi i paraziti kao obligatni uzročnici hidričnih infekcija te mikroorganizmi kojima je voda prirodno stanište, a mogu u određenim uvjetima uzrokovati bolest.

• Mikroorganizmi kao sastavni dio biofilmova.

• Prevencija bolesti koje se prenose vodom različitim postupcima i mjerama, primjena sanitarno-higijenskih mjera.

• Značaj voda u proizvodnji namirnica, vodoopskrbi te ostalim ljudskim djelatnostima.

• Zakonski propisi koji reguliraju zdravstvenu ispravnost vode za piće, rekreacijskih voda te mora.

• Osnovni principi u mikrobiološkoj i parazitarnoj analitici voda i mora.  

• Različiti postupci za određivanje i dokazivanje virusa i parazita kao uzročnika hidričnih infekcija.

• Hranilišta i uzgoj mikroorganizama; kvantitativno i kvalitativno određivanje pojedinih vrsta mikroorganizama.

• Prosuđivanje i interpretacija mikrobioloških nalaza.

• Oblikovanje analitičkih izvješća i mišljenja o mikrobiološkoj ispravnosti voda i mora.

Provjera znanja: pismeni ispit

Literatura:

• S. Duraković i sur.: Moderna mikrobiologija namirnica (knjiga druga). Kugler, Zagreb, 2002. 

Predavanja (.pdf)